REKLAMA
Naslovna DRUŠTVO Teorije zavere u doba pandemije – Istok Pavlović o celoj situaciji

Teorije zavere u doba pandemije – Istok Pavlović o celoj situaciji

0
Španska groznica 1918. godine; Famp Funston, Kansas

S pandemijom Korona virusa, kako u svetu, tako i kod nas, pokrenule su se mnoge priče. Ne samo obične priče o virusu i kako je nastao, nego i one posebne nastale strahom od nečega nepoznatog. Te priče se u modernom svetu nazivaju teorije zavere. U doba interneta čini se da je sve nekako mnogo pompeznije i strašnije. Međutim, da li je to samo zbog interneta?

Ljudi su oduvek u strahu. Od čega? Od nečega, bilo čega. Kada savladaju prepreku, ostvare nešto ili pobede neki strah – stvara se novi. Živimo u večitom strahu i strepnji od nekih stvari, a najčešće je to ono nepoznato. Plašimo se stvari o kojima ne znamo.

Čega se pametan stidi, glup se ponosi

Često čujemo „Mišljenje je kao dupe – svako ga ima, ali to ne znači da treba svima da se pokazuje“, i to je tačno. U situacijama kao što je ova, pandemija, najteže je ostati pribran. U borbi protiv neke novonastale nepoznate situacije, nije najveći problem izboriti se sa samim neprijateljem, već izboriti se sa strahom i panikom. Kada se s tim izborite – možete sa svim. U celoj borbi protiv ove situacije najviše odmažu upravo „pokazivači guzice“.

Širenjem teorija nastalih iz straha od nepoznatog, spajajući nespojive priče i propagirajući kako je „samo moje mišljenje jedino ispravno“, prvo se stvara strah kod najvećih paničara, a zatim se širi dalje (može se reći kao virus). U celoj toj situaciji najviše su pogođeni mudri, tihi i ćutljivi ljudi koji su svesni da bez argumenata nešto ne bi podelili (i koji baj d vej ne dele svoje mišljenje jer su dovoljno pametni da ne vole da im guzica seva). Najgore je možda ipak inženjerima informatike koje verujem svako malo neko pita „A jesi čuo da 5G ubija ljude?“.

Istok Pavlović – ljudi su oduvek bili maštoviti

Istok Pavlović, marketing guru, je pre neki dan podelio nešto zanimljivo na svom Facebook profilu na ovu temu:

Španski grip 1918, koji je pobio oko 3% čovečanstva, imao je svoje teorije zavere – slične ovima koje kruže danas.

Jedna od glavnih teorija bila je da su taj virus izmislili Nemci, da bi se osvetili jer su izgubili rat. U novinama širom sveta bili su tekstovi o tome kako su Nemačke podmornice pristajale noću tajno uz veće gradove sveta, i u njih puštali virus.

U Americi je kružila teorija da je Nemačka podmornica pristala jedne noći u Boston i pustila oblak sa virusom, a kao dokaz su navodili izjavu neke starice koja se kune da se te noći probudila i videla crni oblak iznad luke u Bostonu.

Druga verzija priče bila je da su Nemci izašli iz podmornice i raštrkali se po gradu sa teglama punim virusa, pa su ulazili u mesta sa puno ljudi (pozorišta npr) i u njima otvarali tegle.

Takođe, tu je bila i teorija da su Nemci ubacili virus u aspirin, odnosno nemačka kompanija Bajer koja ga je pravila, te se tako proširio. Pa su ljudi masovno izbegavali aspirin.

Dalje, kao što danas imamo 5G zaveru, u to vreme su se tek pojavile radio stanice kao medij, i ljudi su se strašno plašili radio talasa. Naravno – pogađate – teorija je bila da su radio talasi izazvali taj virus, da treba srušiti radio predajnike jer je najviše bolesnih u okolini radio predajnika i tako dalje.

Takođe, u svakoj državi je bila teorija da je virus došao iz njima susedne države koju ne podnose. U Rusiji su ovo zvali “Kineska bolest”, u Nemačkoj “Ruska kuga”, u Japanu “Američka bolest”, u Italiji “Nemačka bolest” i tako dalje.

Sve u svemu, nije bilo Interneta, ali su ljudi bili jednako maštoviti kao i danas.


Možda je ironično, ali koje je vaše mišljenje o celoj ovoj situaciji?

NEMA KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas, unesite vaš komentar!
Molimo vas unesite vaše ime ovde

Exit mobile version

Nastavljanjem korišćenja ovog sajta, prihvatate korišćenje kolačića (cookies). više informacija

Podešavanja kolačića (cookies) na ovom sajtu su podešena na "prihvati kolačiće" kako bi vam dali najbolje iskustvo u pretraživanju ovog sajta. Ukoliko nastavite korišćenje sajta ili pritisnete dugme "Prihvati", prihvatate korišćenje kolačiča. The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Zatvori